Frida

Da se razumijemo, znala sam ja da mi ona nije prava mama. Mislim, hodala je čudno, spavala malo, njezino predenje je sličilo više grmljavini, ali bila je, pa… hranila me.

Ne znam točno gdje je moja prava mama završila i zašto nije sa mnom. Ne znam imam li braće ili sestara. Pitala bih one mačke što mijauču ispod moje kuće, probala sam, ali izgleda da me ne razumiju. Možda sam morala od mame učiti jezik, pa sad ne znam ništa drugo osim mijau. Ali ona me razumije pa je to dovoljno.  I sasvim dovoljan razlog da ju počnem smatrati mamom. Ali taj šok koji sam doživjela kad sam je vidjela bez krzna…. Pa, to se riječima ne može opisati…